Mišljenje o prijedlogu eksperimentalnog programa osnovne škole

Prenosimo mišljenje u vezi prijedloga eksperimentalnog programa osnovne škole naše prijateljske udruge Hrvatskog informatičkog zbora, s kojim se Hrvatska udruga Java korisnika (HUJAK) u potpunosti slaže i podržava ga.

Mišljenje Hrvatskog informatičkog zbora o prijedlogu eksperimentalnog programa „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“
( https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23700 )
3. travnja 2023.

Nakon analize prijedloga navedenog eksperimentalnog programa koji bi se od sljedeće školske godine trebao izvoditi u 50 škola a nakon toga u svima, Hrvatski informatički zbor smatra:

• Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. definira se vizija Hrvatske kao “konkurentne, inovativne, sigurne zemlja prepoznatljivog identiteta“, a takav identitet Hrvatska već uspješno izgrađuje kao zemlja informatike i visoke tehnologije.
• Hrvatska informatička industrija ne samo da ostvaruje bitan rast posljednjih 20 godina, već je pokretač razvoja, inovacija i izvoza ostalih industrija. Prema podacima iz 2019. činila je 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Kao takva, sposobna je ostvariti ubrzanu digitalizaciju društva i gospodarstva.
• Vlada RH putem Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDUZRRD) pruža i promiče napredne informatičke usluge za građane i tvrtke (od nedavno preko 100 digitalnih usluga), prihvatila je “Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine” i postavila ju kao strateški cilj.
• Vlada RH putem Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET upravo provodi kapitalne nacionalne projekte u sferi obrazovanja poput „e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola“ i „e-Sveučilišta“.
• Mladi hrvatski informatičari okupljeni u Hrvatskom savezu informatičara (HSIN) postižu godinama uspjehe na informatičkim natjecanjima koji su neproporcionalno veliki broju učenika i financijskim mogućnostima u usporedbi s drugim zemljama.

Zbog toga je neočekivano da se u ovom prijedlogu, uz nekoliko elemenata vrijednih pohvale, nalazi niz elemenata koje smatramo problematičnim u smislu daljnjeg razvoja informatičke struke i informatičkog obrazovanja. Prijedlog smanjenje sadašnje satnice za 50% na samo jedan sat tjedno smatramo da je štetno iz nekoliko razloga:

• Zbog specifičnosti izvođenja nastave informatike pedagoškim pristupom, metodikom kao i materijalno-tehničkim sredstvima, predložena satnica od jednog sata tjedno neće moći osigurati kvalitetno ni smisleno održavanje nastave. U praksi, na prvom satu učenici rade na računalima korak po korak slijedeći demonstraciju nastavnika tijekom koje nastavnik u više navrata zaustavlja demonstraciju, pomaže učenicima s problemima na njihovim računalima ili ponavlja nekoliko puta postupak. Tek na drugom satu učenici samostalno primjenjuju stečeno znanje i vještine.
• Ovakvo smanjenje čini da su odgojno-obrazovni ishodi koje bi učenici trebali ostvariti kroz 70 sati godišnje nemoguće ostvariti u 35 sati i vjerojatno potpuno isključuje druge važne domene iz kurikuluma predmeta Informatike poput računalnog razmišljanja i programiranja (za čije je usvajanje osnovnih koncepata potrebno minimalno 20-30 sati godišnje), informacija i digitalne tehnologije te e-društva. Izvješće „Informatičko obrazovanje u školama u Europi“ iz 2023. Europske komisije – Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Eurydice daje zastupljenost 10 informatičkih obrazovnih područja u obrazovnim sustavima u Europi: podaci i informacije, algoritmi, programiranje, računalni sustavi, mreže, sučelje između ljudi i sustava, dizajn i razvoj, modeliranje i simulacija, osviještenost i osnaživanje, sigurnost i zaštita. Ovom planiranom redukcijom potpuno bi se izgubila nada da će neka od tih važnih područja moći ući u hrvatski obrazovni sustav a postojeća područja će se većim dijelom izgubiti.
• Vještine koje učenici stječu u predmetu Informatika pokazuje se nužno potrebnim za ostvarivanje obrazovnih ciljeva drugih predmeta i sudjelovanje u specifičnim oblicima nastave u slučaju raznih oblika ugroze koje na žalost ne možemo odbaciti u 21.-om stoljeću.
• Ovakvo smanjenje u potpunom je neskladu sa svim aktualnim obrazovnim politikama Europske unije kao i aktualnim strategijama Vlade RH. Ključni aktualni plan Europske komisije „Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.)“ u prvom prioritetnom području „Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja“ predviđa djelotvorno planiranje i razvoj digitalnih kapaciteta, uključujući odgovarajuće organizacijske sposobnosti te digitalno kompetentno i samopouzdano nastavno osoblje i odgojno-obrazovne djelatnike“ dok u drugom području „Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju“ ističe potrebu za razvoj osnovnih digitalnih vještina i kompetencija od rane dobi, digitalnu pismenost, informatičko obrazovanje, dobro poznavanje i razumijevanje tehnologija za koje se upotrebljavaju velike količine podataka kao što je umjetna inteligencija (AI), napredne digitalne vještine koje omogućuju stvaranje većeg broja digitalnih stručnjaka te zalaganje da djevojčice i djevojke budu jednako zastupljene kad je riječ o studijima i karijerama u području digitalnih tehnologija.
• Stav da učenici digitalne kompetencije imaju „od rođenja“ korištenjem mobilnih uređaja i aplikacija poput „TikTok“-a nije u skladu sa zaključcima Međunarodnog istraživanja računalne i informacijske pismenosti ICILS iz 2018. godine koju je u Hrvatskoj vodio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) a koja pokazuje da posjedovanje digitalnih uređaja samo po sebi nije dovoljno za stjecanje naprednijih digitalnih vještina te da više od trećine učenika u dobi od 13 do 14 godina na razini EU nema ni najosnovniju razinu digitalnih vještina.
• Sadašnja stvarnost u većini škola je da izbornu nastavu predmeta Informatika pohađaju svi ili gotovo svi učenici prije svega jer su visoko motivirani za taj predmet. Ta visoka motivacija proizlazi iz dobivenih bitnih i relevantna znanja za uspješno stvaranje, komunikaciju i rad u 21. stoljeću te potiče njihov odabir informatičkih i tehnoloških zanimanja koja jamče konkurentnost na svjetskom tržištu rada.
• Nastavnike informatike ovim će se smanjenjem satnice staviti u nezavidan položaj nemogućnosti ostvarenja pune satnice a potreba rada s bitno većim brojem razreda učinit će da povezanost nastavnika i učenika slabi (učenici prestaju „imati“ ime i postaju broj) te bude demotivirajuća za razvoj interesa učenika prema informatici.

Na žalost trebamo primijetiti da je prijedlog promjene naziva predmeta bezrazložan, štetan i degradirajuć prema informatičkoj struci, profesionalcima i prema svim naporima koje Vlada RH, ministarstva, državni uredi, agencije i strukovne udruge rade na razvoju i promidžbi informatike posljednjih godina te je pokušaj uklanjanja znanosti i struke iz pozitivnog utjecaja na predmet Informatiku kao i prepuštanja njenog razvoja raznim skupinama influencera, medijskih zvijezda i digitalnih studija koji na djecu iz poslovno razumljivih razloga gledaju kao konzumente svojih digitalnih sadržaja.

U isto to vrijeme, u tijeku je izrada preporuka Vijeća EU o poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju koje sadrže smjernice o informatici kao predmetu, uključujući načela, koncepte i praktične pristupe u poučavanju i učenju te postizanje dogovora o koherentnoj viziji i zajedničkoj terminologiji u vezi s pružanjem informatičkog obrazovanja svim učenicima u Europi.

Predlažemo zato sljedeće:

• Predmet Informatika, sa sadašnjim nazivom, treba se izvoditi s 2 sata tjedno izravne nastave u svim razredima osnovne škole.
• Potrebno je u sadržaj predmeta uvesti nova aktualna i relevantna praktična znanja programiranja, algoritama, robotike, osnova umjetne inteligencije i logičkog razmišljanja, uz smanjenje količine informacija koje učenici trebaju pamtiti često bez dovoljnog razumijevanja.
• Nastavnicima informatike potrebno je pružiti jaču i nedvosmislenu podršku njihovom radu, uspostaviti bolji i dvosmjerni dijalog s njima i pružiti im bolje stručno usavršavanje kako bi mogli još bolje obavljati svoj odgovoran posao.
• Smanjiti broj obveznih predmeta u nastavi osnovne škole a povećati broj izbornih koji se ne moraju upisivati, na način da učenici i roditelji bolje upravljaju vremenom u skladu s individualnim interesima, načinima učenja i mogućnostima učenika.
• Umjesto obveznog dugog ostanka u školi, učenicima viših razreda kojima više odgovara ostanak u školi ukoliko tada nema nikoga od obitelji doma, treba omogućiti dobrovoljni „produženi boravak“ s dežurnim nastavnikom ili nastavnicima koji bi mogli pomagati u obavljanju dijelu školskih obveza i korištenju digitalnih obrazovnih sadržaja CARNET-a i online materijala izdavača.