Što je Java?

Otok, kava, zeleni hrast, san ili java?

Java (indonezijski Jawa ili Djawa) je, uz Sumatru, Kalimantan (ili Borneo) i Sulawesi (ili Celebes), jedan od četiri glavna otoka Indonezije, nazvanih Veliki sundski otoci. Sa 135 milijuna stanovnika je najgušće nastanjeni otok na svijetu, a glavni grad mu je Jakarta s vše od 10 milijuna stanovnika. Na Javi se od 1699. godine uzgaja indonezijska kava, koja je tijekom 19-tog i početkom 20-tog stoljeća postala globalno popularna te je u mnogim zemljama naziv “Java” postao sinonim za kavu.

No, danas je u modernom računalnom svijetu Java poznata kao programski jezik kojeg je 1995. godine razvio James Gosling sa suradnicima kao osnovnu komponentu platforme istoga naziva tvrtke Sun Microsystems. Da budemo detaljniji, projekt izrade novog programskog jezika je pokrenut još u lipnju 1991. godine uz glavnu ideju izrade uređaja za interaktivnu televiziju, nažalost prenaprednu za tadašnju industriju digitalne kablovske televizije. Jezik se inicijalno zvao Oak, prema jednom drvetu hrasta koje je raslo ispred Goslingovog ureda. Poslije su projekt nazvali “Green project“, a na kraju su i jezik i platforma nazvani “Java“, što je slengovski sinonim za kavu, koju su navodno sami tvorci konzumirali u popriličnim količinama. A onda je nastao i logo s šalicom kave te maskota Duke.

Ideje, ciljevi, koncepti …

Ako zaželite saznati više o programskom jeziku Java, o tome postoje bezbrojne web stranice i knjige, a zbog kratkoće ovog teksta dovoljno je reći kako se radi o objektno orijentiranom programskom jeziku opće namjene, sintaksom sličnom jeziku C++ s nešto jednostavnijim objektnim modelom.

Prva javna implementacija Java 1.0 od Sun Microsystems izdana je 1995. godine obećavala je prenosivost nad mnogimplatformama parolom WORA (Write Once Run Anywhere), zahvaljujući konceptu prevođenja izvornog koda u prijenosni međukod tzv. bytecode, koji se izvodi nad različitim platformama korištenjem virtualnog stroja (Java Virtual Machine) neovisnog od računalne arhitekture.

Osnovni ciljevi pri izvedbi jezika Java bili su:

jednostavnost, objektna orijentiranosti i (u)poznatost
robusnost i sigurnost
arhitekturalna neutralnost i prenosivost
visoke performanse
interpretiranje, višenitnost i dinamičnost

Malo povijesti (ne previše)

Povijest razvoja jezika je pratio i razvoj pratećeg razvojnog kita JDK (Java Development Kit) i izvršnog okruženja JRE (Java Runtime Environment), ali i izvršnih platformi koje se od inačice 1.2 (nazvane “Java 2“) dijele na osnovnu Standard Edition, nadograđeni Enterprise Edition (većinom za poslužiteljske primjene), Micro Edition za ugradbene i mobilne uređaje, a kasnije i PersonalJava (napušteno), Java Card za pametne kartice i JavaFX za bogate Internetske aplikacije RIA (Rich Internet Applications).

1996-01-23: JDK 1.0
1997-02-19: JDK 1.1
1998-12-08: J2SE 1.2 (Java 2, Standard Edition)
1999-12-12: J2EE 1.2 (Java 2, Enterprise Edition)
2000-05-08: J2SE 1.3
2001-09-24: J2EE 1.3
2002-02-06: J2SE 1.4
2003-11-11: J2EE 1.4
2004-09-30: J2SE 5.0 (promjena glavnog broja inačice)
2006-05-11: Java EE 5 (promjena naziva platforme)
2006-12-11: Java SE 6 (promjena naziva platforme)
2008-12-4: JavaFX 1.0
2009-12-10: Java EE 6
2011-07-28: Java SE 7
2011-10-10: JavaFX 2.0

Norma (ili ne?)

Normiranost (standardiziranost ) je bila predmetom aktivnosti još od 1997. godine kada je Sun Microsystems započeo prvi pokušaj normiranja kod ISO/IEC JTC1, a kasnije Ecma International, no taj je proces prekinut. U međuvremenu je Java postala de facto norma kroz Java Community Process, a Sun se smatrao “Java evanđelistom“. Iako je Java bila vlasnički softver, Sun je omogućio dostupnost većine implementacija bez naknade, dok su se naplaćivale licence za specijalizirane proizvode. Sun je 2006-11-13 predstavio FOSS (free and open source software) i licenciju GPL (GNU General Public License), a proces prebacivanja pod ovu licenciju trajao je do 2008-05-07 (osim malog dijela koji nije bio pod autorskim pravima Suna). Inače, 2010-01-27 korporacija Oracle je kupila Sun Microsystems za 7,4 milijarde dolara, te je tako Oracle postao (prema vlastitoj izjavi) “upravitelj tehnologija Java s neumornim opredjeljenjem za jačanje zajednice sudjelovanja i transparentnosti“.

Pisanje i izgovor

I ako se pitate kako se Java piše i izgovara, naš je savjet sljedeći.

Ako već trebate negdje pisati Java, da nema Jave, prilazeći Javi, promatrajući Javu, “oj, Javo!”, u Javi i s Javom, predlažemo da radije zamrznete riječ “Java” a sklanjate dodatnu prethodnu riječ, koja, ovisno o smislu, može biti “jezik“, “platforma“, “tehnologija/e” i slično. Pa tako najpravilnije pišemo programe u jeziku Java za platformu Java u raznim tehnologijama Java.

Što se tiče govora dilema je jednostavna: [ˈjɑːvə] ili [ˈdʒɑːvə], odnosno [‘ja:va] ili [‘dza:va]. Kod nas se očigledno otok Java izgovara s početnim [j], a s obzirom da je jezik dobio ime po šalici kave koja je pak sinonim za naziv otoka – rekli bi [‘ja:va]. Ali naše je mišljenje da je ipak ispravno izgovarati onako kako to rade tvorci termina, a oni su iz engleskog govornog područja i tu šalicu kave su u slengu izgovarali [‘dza:va] (odnosno [džava]), pa bi to bila i naša preporuka.

Zadnja točka – pod razno

Inače, iako nema veze s osnovnim značenjem, ali s obzirom na isti izgovor u našem području, Java znači i realnu hipostaziju iz slavenske mitologije čije je oličenje objektivan, vidljiv, realan, materijalni svijet, odnosno ono što je izvan ljudske ličnosti, iz čega je proizašlo i porijeklo riječi “na javi”, “javno”, “javnost”, “javiti” i slično.

Na kraju, u našim krajevima ipak nemojte nekome reći da je “javaš” jer to je turcizam koji označava osobu koja je polagana, lijena, nemarna, bez osjećaja odgovornosti ili neodgovorno nepažljiva (Rječnik stranih riječi, B. Klaić, 1982.). Isto tako “javašluk” označava nemarnost, lijenost, neurednost i neodgovornost, pa bi i taj pojam možda bilo bolje izbjegavati. A smatramo da su osobe vezane uz tehnologije, jezik i platformu Java – čista suprotnost tome 🙂